ARTERIJE se mogu pročistiti – saznajte i na koji način!

 

Arterije se zapušavaju taloženjem masnih naslaga koje se nazivaju plak. Plak je mešavina masti, kalcijuma, holesterola i ćelijskog otpada u telu. Ova mešavina može da se taloži unutar zidova arterija, čineći te krvne sudove užim. Tako nastaje ateroskleroza. Ateroskleroza je bolest arterijskih krvnih sudova koju karakteriše zadebljanje i očvršćavanje arterijskog zida.

Sužene ili blokirane arterije mogu zaustaviti dolazak sveže krvi do određenih delova tela. Ovo može dovesti osobu u rizik od srčanog udara, srčane insuficijencije ili moždanog udara. Ne postoje brza rešenja za eliminisanje plaka iz arterija, ali ljudi mogu napraviti ključne promene u životnom stilu kako bi zaustavili nagomilavanje plaka u arterijama i poboljšali opšte zdravlje.

U ozbiljnim slučajevima, medicinske procedure ili operacije mogu pomoći u uklanjanju blokada unutar arterija. Najbolji tretman je upravo sprečavanje nastanka plaka, jer je uklanjanje plaka mnogo teže nego što je preventiva zapušenja arterija.

Da bi ovo sprečili, poslušajte sledeće savete:

 

Zasićene masti blokiraju arterije

 Zasićene masti blokiraju arterije
Brza hrana

Tip masti koje osoba koristi može da utiče na stvaranje plaka u arterijama. Kardiolozi preporučuju strogo ograničavanje unosa zasićenih i trans masti, jer one sadrže visok nivo lošeg (LDL) holesterola. Hrana koja sadrži visok nivo ovakvih masti je: pržena hrana, kolači, pite, keks, peciva, margarin, obrađena pakovana hrana. Zasićene masti se nalaze i u životinjskim proizvodima kao što su govedina, svinjetina i mlečni proizvodi. Takođe je potrebno posebno izbegavati i slatkiše .

 

Za zdravije arterije – praktikujte unos nezasićnih masti

Za zdravije arterije- praktikujte unos nezasićnih masti
Zdrava hrana

Mnoge naučne studije su potvrdile značajno smanjenje rizika od kardiovaskularnih oboljenja kada su osobe zamenile zasićene masti nezasićenim – dobrim mastima. One sadrže HDL holesterol, koji pomaže eliminisanju lošeg holesterola iz arterija, pre nego što se on pretvori u pločice koje se zalepe za arterijske zidove. Nezasićene masti se obično nalaze u biljkama i masnim ribama, i uključuju sledeće namirnice: avokado, masline, orahe, neka biljna ulja kao što je maslinovo, masne ribe – losos, pastrmku, haringe, živinsko meso, svo voće i povrće, integralne žitarice, mleko i mlečne proizvode sa niskim sadržajem masti.

 

Koristite biljne čajeve i đumbir

Koristite biljne čajeve i đumbir za zdrave arterije
Đumbir i limun

Čajevi kao što su zeleni, crni čaj ili čaj od đumbira mogu biti dobri supstituti i za druga pića. Jedna skorašnja studija je otkrila je da konzumiranje par šolja čaja dnevno, tokom 6 nedelja, pomoglo u smanjenju količine LDL holesterola u krvi kod odraslih koji su bili u riziku od srčanih oboljenja. Đumbir takođe sprečava rizik od kardiovaskularnih oboljenja tako što: stimuliše perifernu i opštu cirkulaciju, smanjuje povećani serumski i tkivni holesterol, kao i trigliceride u krvi, i sprečava zgrušavanje krvi i stvaranje tromba.

 

Redovno vežbajte

Redovno vežbajte za zdrave arterije
Hodanje po stepenicama

Gojaznost je faktor rizika za nastanak plaka i bolesti srca. Pored zdrave ishrane, redovno vežbanje može pomoći osobi da smanji težinu, a istovremeno i rizik od srčanih problema. Fizičke aktivnosti koje doprinose opštem poboljšanju kardiovaskularnog sistema su: trčanje, brzo hodanje, biciklizam, plivanje, tenis, aerobik. Svaka osoba bi trebalo da praktikuje bilo koju fizičku aktivnost u rasponu od 30 do 60 minuta dnevno. Lekar može preporučiti određenu rutinu vežbanja kako bi se prilagodila pojedincu, na osnovu različitih faktora životnog stila.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *