Dokazano: Kafa sprečava zapušenje arterija!
Kafa… većina vas verovatno ne možete zamisliti niti jedan dan proveden bez ovog omiljenog napitka. Kafa nije samo svojevrstan ritual pun ukusa i energije – ona može biti izuzetno dobra i za vaše zdravlje. Poslednjih godina i decenija, naučnici su proučavali efekte kafe na različite aspekte zdravlja, i njihovi rezultati su neverovatni.
Možda ste znali pre, a možda i ne – konzumiranje nekoliko šoljica kafe dnevno pomaže sprečavanju zapušenja arterija i pojave ateroskleroze.
Kod hroničnih srčanih oboljenja, arterije koje snabdevaju srčani mišić mogu postati blokirane. Neke studije ističu povišeni holesterol ili krvni pritisak kao vodeće faktore rizika kardiovaskularnih oboljenja. Međutim, značajna činjenica je da kafa, u umerenim količinama, može ponuditi neku vrstu zaštite od potencijalnog zapušenja arterija. Pretpostavlja se da do ovog efekta dolazi usled, stimulišućeg dejstva kofeina, koji ubrzava razgradnju masti i povećava potrošnju energije.
Eksperiment dokazao : Kafa pozitivno utiče na krvne sudove!
Korejski istraživači su u svom eksperimentu ispitivali ovu tvrdnju, proučajući više od 25.000 zaposlenih muškaraca i žena, koji su bili podvrgnuti rutinskim zdravstvenim pregledima na svom radnom mestu.
Zaposleni koji su pili umerenu količinu kafe – tri do pet šoljica dnevno, imali su manje znake srčanih oboljenja u svojim medicinskim nalazima. Ovi rezultati su ponovo otvorili debatu o tome da li je kafa, i u kojoj meri, dobra za srce?
Da bi potkrepili tvrdnju istraživači su koristili skenere za procenu zdravlja srca. Konkretno, tražili su bilo kakvu bolest arterija koji snabdevaju srce krvlju – koronarnih arterija. Pri koronarnim oboljenjima, koronarne arterije postaju zapušene postepenim rastom masnih materija unutar njihovih zidova.
Skeniranje koje se koristilo u eksperimentu je istraživalo sitne depozite kalcijuma u zidovima koronarnih arterija. Ispitivanje je bilo značajno u cilju obezbeđenja ranog otkrića verovatnoće nastajanja plaka u arterijama.
Nijedan od zaposlenih koji su bili uključeni u studiju nije imao spoljašnje znake srčanih oboljenja, ali je kod više od deset od njih, na skeneru utvrđeno da imaju vidljive depozite kalcijuma na arterijskim zidovima. Istraživači su zatim upoređivali rezultate skeniranja sa dnevnom potrošnjom kafe. Pri tome su uzeli u obzir i druge potencijalne faktore rizika oboljenja srca kao što su pušenje, vežbanje, i porodična istorija bolesti.
Krajnji rezultat istrživanja je bio sledeći: ljudi koji su pili nekoliko šoljica kafe dnevno su imali manje depozita kalcijuma u njihovim koronarnim arterijama, nego ljudi koji su pili više od te količine kafe, ili koji uopšte nisu pili kafu.
Pojedine američke studije su dokazale da konzumiranje dve ili više šoljica dnevno, pored ovog efekta, smanjuje i depresiju, rizik od raka prostate, raka dojke, i pojavu Alchajmerove bolesti.
Koliko kafe dnevno se preporučuje?
Neki ljudi snažno reaguju na kofein, neki ne. Nutricionisti ističu da bi kafu trebali da pijemo umereno, obraćajući pažnju na funkcionisanja vlastitog tela i naše potrebe za kofeinom. Postavlja se pitanje koliko tačno kofeina, tj. kafe dnevno je dozvoljeno i koja je prava mera.
Nutricionisti ističu da je do 400 mg kofeina dnevno sigurna mera za većinu zdravih odraslih osoba.
Ovo ne važi jedino za trudnice, kojima se preporučuje da ograniče količinu kofeina do 200 mg dnevno – što odgovara količini od dve šoljice kafe.
Ovo su količine kofeina u proizvodima koje obično konzumiramo:
obična (turska) kafa, jedna šoljica: 100 mg kofeina
filter/nes kafa, jedna šolja: 140mg kofeina
čaj, jedna šolja: 75 mg kofeina
koka kola, jedna čaša: 40 mg kofeina
espresso kafa, jedna šoljica: 50 mg kofeina
1 konzerva energetskog pića: do 80 mg kofeina
50 g čokolade: do 50 mg kofeina
Dakle, ako pojedete/popijete:
• 50 gr obične čokolade i jednu šolju filter kafe, ili
• dve šolja čaja i jednu čašu koka kole, ili
• jednu šolju nes kafe i jednu čašu koka kole,
dostigli ste meru od 200 mg kofeina dnevno.
BRAVO.